Legija časti (franc. Légion d’honneur [ležj' dɔnœ:'ʀ]), francuski nacionalni red, koji se podjeljuje fizičkim i pravnim osobama za civilne i vojne zasluge; dobitnik odličja mora imati barem 20 godina istaknutoga javnog djelovanja ili pokazati iznimnu hrabrost u ratu. Osnovao ga je Napoleon za Konzulata (19. V. 1802) kao nadomjestak za viteške redove što ih je Revolucija bila ukinula, a podjeljuje se za promicanje ideja slobode i jednakosti (stoga svatko tko podupire te ideje može biti odlikovan bez obzira na spol, nacionalnost ili društveni status). Red, kojega je ime preuzeto od rimskoga Legio honoratorum, održao se za Restauracije, uz obnovljena odličja monarhije, a od 1830. jedino je francusko nacionalno odlikovanje (uz vojni Croix de Guerre). Prva je odličja podijelio Napoleon 15. V. 1804. Organizacija reda mijenjana je više puta. Red obuhvaća 5 klasa (razreda): vitezove (chevaliers), časnike (officiers), komandire (commandeurs, isprva commandants) (to su činovi – francuski grades), više časnike (grands officiers) i velike križeve (grands-croix, isprva veliki orlovi – grands-aigles) (to su dostojanstva – francuski dignités). Poslove legije vodi veliki kancelar s vijećem od 10 članova, kojemu predsjeda generalni tajnik. Sve odluke vijeća mora potvrditi predsjednik Francuske Republike, koji je, po dužnosti, veliki meštar reda. Odlikovanje legije časti ima oblik zvijezde s pet dvostrukih bijelih emajliranih krakova. Zvijezda je okružena lovorovim vijencem, a na objema stranama odličja nalazi se u sredini krug; na jednome je glava Marianne (simbola Republike) s natpisom République Française 1870, a na drugome su dvije francuske trobojnice na ukrižanim kopljima i deviza reda Honneur et patrie (Čast i domovina), odnosno natpis 29 floréal an X (datum osnivanja reda prema francuskom republikanskom kalendaru). Zvijezda je vitezova srebrna, a pripadnika viših klasa zlatna. Lenta je legije crvene boje.
